Što je heartfulness?

Kako je ruža

ikada otvorila srce

da ponudi svijetu

svu svoju ljepotu?

Osjetila je, da je svjetlo bodri

da bude to što jest.

Inače,

svi ostajemo

odveć prestrašeni.

– Hafiz c.1320.  do 1389.

Posljednjih je godina, kako u kliničkom tako i u nekliničkom kontekstu, mnogo pažnje poklonjeno pojmu pune svjesnosti, te je taj izraz u praksi postao uvriježenim. [1] Što je međutim pravo značenje pune svjesnosti? Podrazumijeva li ona osjećaje? Koliko je različito stanje pune svjesnosti (‘mindfulness’) od stanja ispunjenog srca (‘heartfulness’)? [2] Kakvu ulogu igraju ti pojmovi u različitim sferama našega života, bilo materijalnom, moralnom, duhovnom ili nekom drugom?Posljednjih je godina, kako u kliničkom tako i u nekliničkom kontekstu, mnogo pažnje poklonjeno pojmu pune svjesnosti, te je taj izraz u praksi postao uvriježenim. [1] Što je međutim pravo značenje pune svjesnosti? Podrazumijeva li ona osjećaje? Koliko je različito stanje pune svjesnosti (‘mindfulness’) od stanja ispunjenog srca (‘heartfulness’)? [2] Kakvu ulogu igraju ti pojmovi u različitim sferama našega života, bilo materijalnom, moralnom, duhovnom ili nekom drugom?

Kako definirati ili shvaćati heartfulness? Jedna je od mogućih definicija da je heartfulness stanje bića kada je središte ili mjesto kontrole u srcu; ne u fizičkom srcu kao stanici gdje se pumpa krv, već u ‘duhovnom’ srcu kao vodećem načelu ljudskoga života. [3] Tako je manje odlučujuća snaga intelekta u našim osobnim interakcijama i donošenju odluka. ‘Okrećemo se srcu’ više nego li umu kada odlučujemo o stvarima osobnije prirode – uključujući moralne ili duhovne aspekte.Kako definirati ili shvaćati heartfulness? Jedna je od mogućih definicija da je heartfulness stanje bića kada je središte ili mjesto kontrole u srcu; ne u fizičkom srcu kao stanici gdje se pumpa krv, već u ‘duhovnom’ srcu kao vodećem načelu ljudskoga života. [3] Tako je manje odlučujuća snaga intelekta u našim osobnim interakcijama i donošenju odluka. ‘Okrećemo se srcu’ više nego li umu kada odlučujemo o stvarima osobnije prirode – uključujući moralne ili duhovne aspekte.

Definicija heartfulnessa kao pojma ‘transcendencije’ dolazi nam iz hinduističke tradicije. Druga je definicija iz sanskrta, a poima ‘heartfulness’ kao kozmički zvuk Istine. Još je jedna definicija ‘sućutne svjesnosti’. U drugim kontekstima, jedna druga značajna dimenzija pojma heartfulness podrazumijeva veću povezanost sa sobom ili s Višim Sobom te sa svime i svakim.

Za profesora Jon Kabat-Zinna razlika između svjesnosti i heartfulness-a – između srca i uma – nije tako velika kako bi se općenito moglo pretpostaviti. [5] Potvrđeno je uostalom da su u mnogim istočnim jezicima (uključujući sanskrt, tibetanski i kineski), izrazi za srce i um u biti sinonimi.Za profesora Jon Kabat-Zinna razlika između svjesnosti i heartfulness-a – između srca i uma – nije tako velika kako bi se općenito moglo pretpostaviti. [5] Potvrđeno je uostalom da su u mnogim istočnim jezicima (uključujući sanskrt, tibetanski i kineski), izrazi za srce i um u biti sinonimi.

Na Zapadu prevladava pojam da su srce i um odvojeni, a ponekad i konfliktni entiteti. Tragove dvojnosti srca i uma nalazimo u djelu grčkog filozofa Aristotela (384 a.C. – 322 a. C.), koji je smatrao srce i um različitim silama. Um ili, posebno, razum smatrao se u konačnici višim od emocija ili osjećaja (srce).  Aristotelovo naglašavanje razuma, uma i racionalizma, odvaja se u mnogome od učenja njegova mentora i učitelja Platona, koji je zadržao određeni stupanj misticizma, vjerujući u predpostojanje i vječnost duše. Ta je filozofija racionalizma imala utjecaja na različite filozofe kao što su Sv. Toma Akvinski i Nietzsche. Ona je oblikovala zapadnjačku misao do te mjere da danas pojam uma u razgovorima ima prevladavajuću i u konačnici višu ulogu.

Obzirom na takvu očitu prevlast uma i intelekta, što to znači biti vođen srcem? Neki su shvatili stanje heartfulness-a i kao ‘slušanje savjesti’ ili unutarnjega glasa. Misao o ‘svijesti’ podsjeća na priču o Pinokiu koju je na talijanskom napisao Carlo Collodi (1883.); u njoj se [6] ‘svijest’ javlja u obliku zrikavca. Većina vas vjerojatno zna za Disneyevu verziju lutke, drvenog dječaka, kojem raste nos kada laže, raste dok ‘laž ne naraste koliko i nos na njegovu licu’; tog drvenog dječaka odvlače u mnogim prilikama u zlo te pretvore u magarca. Da bi postao ‘pravi dječak’ (u ljudskom obliku), mora se pokazati smionim i hrabrim, te iskazati ljubav i žrtvovanje – na kraju Pinokio spašava svoga oca od utapanja te doista iskazuje svoju ljubav kroz žrtvovanje, nesebičnost i zaboravljanje na sebe. Priča o Pinokiu može se shvatiti kao alegorija heartfulness-a: tko sluša srce, svoj unutarnji glas i zaboravi na sebe, postaje nesebičan te u biti postaje ljudsko biće.Obzirom na takvu očitu prevlast uma i intelekta, što to znači biti vođen srcem? Neki su shvatili stanje heartfulness-a i kao ‘slušanje savjesti’ ili unutarnjega glasa. Misao o ‘svijesti’ podsjeća na priču o Pinokiu koju je na talijanskom napisao Carlo Collodi (1883.); u njoj se [6] ‘svijest’ javlja u obliku zrikavca. Većina vas vjerojatno zna za Disneyevu verziju lutke, drvenog dječaka, kojem raste nos kada laže, raste dok ‘laž ne naraste koliko i nos na njegovu licu’; tog drvenog dječaka odvlače u mnogim prilikama u zlo te pretvore u magarca. Da bi postao ‘pravi dječak’ (u ljudskom obliku), mora se pokazati smionim i hrabrim, te iskazati ljubav i žrtvovanje – na kraju Pinokio spašava svoga oca od utapanja te doista iskazuje svoju ljubav kroz žrtvovanje, nesebičnost i zaboravljanje na sebe. Priča o Pinokiu može se shvatiti kao alegorija heartfulness-a: tko sluša srce, svoj unutarnji glas i zaboravi na sebe, postaje nesebičan te u biti postaje ljudsko biće.

Mnoge su discipline, kao i filozofija i psihologija, zainteresirane za pitanje što nas čini ljudskim bićima: je li nas naša sposobnost da mislimo čini ljudskima? [7] Je li to naša sposobnost da volimo, da se nadamo i vjerujemo? Je li to naša sposobnost osjećanja sućuti prema drugim bićima? Ili očita unutarnja žudnja za rastom i težnjom prema nečemu što je iznad svega? Odgovori na ova pitanja bili su od davnina predmetom razmišljanja istraživača, filozofa i tragatelja.

Po mom mišjenju, različito od Pinokieve priče, heartfulness u stvari znači  njegovanje srca kroz  meditaciju, unutarnji mir i tišinu kako bismo postali humaniji, sućutniji i ljubezniji prema samom sebi i prema drugim ljudskim bićima. Tako bi, kao u Hafizovoj pjesmi, heartfulness mogao značiti otvaranje srca toj mogućnosti. Što će vam srce danas reći? Poslušajte i vidite što se može dogoditi.


[1] Oksfordski rječnik daje slijedeće dvije definicije ‘svjesnosti’:

  1. Svojstvo ili stanje svjesnosti ili svijesti o nečem…
  2. Stanje uma, korišteno kao terapeutska tehnika, koje se postiže tako da se usredotoči svijest na sadašnji trenutak, te da se mirno primjećuje i prihvaća vlastite osjećaje, misli i osjete tijela

Vidi: http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/mindfulness (posljednji unos 10. veljače 2015.)

[2] Za raspravu ovih pojmova i njihov međusobni odnos vidi: Alane Daugherty, ‘Od svjesnosti do Heartfulness-a’ (‘From mindfulness to Heartfulness’) (Balboa Press, 2014.)

[3] Energetsko i vibracijsko polje. Primjera radi, vidi neka od istraživanja na http://www.heartmath.org

[4] Izvor: ‘Meditacija, svjesnost, psiha i soma: Istočni i zapadni pogledi’ (‘Meditation, Mindfulness, Psyche and Soma: Eastern, Western Perspectives’) – R. Singla, D. Jordanov, M. Autrup . 26. Kongres EFPSA-e – forskningsbasen.deff.dk

[5] Jon Kabat-Zinn, Mindfulness for beginners: ‘Reclaiming the present moment – and your life’ (2011.) (‘Svjesnost za početnike: traženje sadašnjeg trenutka i vaš život’ (2011.); vidi također Thich Nhat Hanh ‘ The Miracle of mindfulness’, (2008.Ed.) (‘Čudo svjesnosti’)

[6] Originalna priča na talijanskom, ‘Avanture Pinokia’ mračna je priča o moralu,  a gledana očima današnjice čini se gotovo brutalnom. Ipak, u originalnoj priči, vila ga pretvori u ‘pravog dječaka’. “Kao nagrada za tvoje dobro srce… Dječaci koji s nježnošću služe roditeljima te im pomažu u teškoćama i bolestima, zaslužuju veliku nagradu i ljubav čak i kada nisu primjeri poslušnosti i dobra ponašanja. Pokušaj ubuduće biti bolji i bit ćeš sretan”. U New Yorkeru možete naći zabavan članak o Pinokiu i laganju na: http://www.newyorker.com/books/page-turner/original-pinocchio-really-says-lying

[7] Francuski filozof René Descartes, (1596 – 1650), poznat po izreci  -“Mislim, dakle jesam.” (“Je pense, donc je suis”). Postavio je temelje europskom racionalizmu 17 st. , a poznat je i po svojoj filozofiji dvojnosti kao i po utjecaju koji je imao na psihologiju.

RJ Carmen :

RJ Carmen živi sa suprugom u Sjevernom Londonu. Nakon studija ponajprije u Glasgowu, a potom na Sveučilištu Cambridge, obrazovala se na polju psihologije i rada u zajednicama, radi uglavnom s etničkim manjinama i grupama izbjeglica. Trenutno djeluje kao savjetnica i odgajatelj s djecom i mladima. Ima veliki interes za jezike te govori hindi, urdu, francuski, malo punjabija te njemački. Već gotovo 12 godina prakticira jedan oblik meditacije na srce koju i poučava.

R J Carmen

RJ Carmen locuiește în nordul Londrei împreună cu soțul ei. Studiind mai întâi la Glasgow, apoi la Cambridge University, are pregătire în psihologie și muncă în comunitate, lucrând astfel în principal cu minorități etnice și grupuri de refugiați. În prezent lucrează în consilierea și educarea copiilor și tinerilor. Datorită interesului său pentru limbi, vorbește hindi, urdu, franceză, puțin punjabi și germană. De 12 ani practică o formă de meditație bazată pe inimă, fiind trainer și facilitator.

More Posts